Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja, a nebrojena znanstvena istraživanja potvrdila su da redovita tjelesna aktivnost poboljšava zdravlje i sprečava nastanak mnogih bolesti. Ipak, oko 60% odraslih su neredovito aktivni ili su vrlo neaktivni. Tjelesna neaktivnost se povezuje s većinom bolesti koje danas muče čovječanstvo: srčano-žilne bolesti, srčani i moždani udari, visoki krvni tlak, dijabetes, prekomjerna tjelesna težina te maligne bolesti — rak, bolesti zglobova i kralješnice.

Tjelovježba čini dobro svima, ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Također, suzbija pretilost i, ne samo što produžuje život, nego i njegov aktivni dio, odnosno vrijeme u kojem je život zadovoljstvo, a ne bolno breme. Vježbati se može na mnogo načina, od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.

Djeca većinom dovoljno vježbaju zato što u školi sudjeluju u mnogim sportovima i aktivnostima, a i kad se igraju mnogo trče i skaču. No, odrasli su često nedovoljno tjelesno aktivni, jer se na posao i s posla voze automobilom, autobusom ili tramvajem i najveći dio vremena provode sjedeći za stolom. Kad dođu s posla sjednu u naslonjač i večer provedu pred televizorom. Moderni život današnjice nosi i puno stresa, a tjelovježba smanjuje taj stresni pritisak, skreće misli i zaokuplja ih nečim drugim, primjerice doživljajem vlastitog tijela i razvijanjem tjelesnih vještina, što pridonosi opuštanju. Kada čovjekovo tijelo živi životom za koji nije stvoreno, počinju se javljati teškoće. Tako tijelo gomila masti i deblja se, pojavljuje se osjećaj zakočenosti i boli u zglobovima, žile se začepljuju, što na kraju skraćuje život, ali to se srećom da suzbiti tjelovježbom.

Šetnja i tjelovježba na otvorenom.